20 C
Sarajevo
Petak, 12 Avgusta, 2022

Blagdan Poslanstva

U ime Allaha, Svemilostivog, Samilosnog!

Početak Poslanstva Allahova Miljenika, s.a.v.a. se dogodio u njegovoj 40. godini života sa početkom spuštanja Kur'ana, 27. Redžeba.[1]

Ovaj dan je jedan od velikih blagdana, i to je dan kada je Allahov Poslanik, odabran za Poslanika, i kada se spustio hz. Džibril, a.s., Allahovom Poslaniku, s.a.v.a.[2]

Prolazile su godine od posljednjega vjerovjesnika, a.s., te je svaki narod živio shodno svojim uvjerenjima, pa su tako u Mekki i Hidžazu obožavali mnoge kipove napravljene od kamena, metala, drveta pa čak i od hurme, a svoju žensku djecu su živu zakopavali. Većina plemena su bila u ratu, željni krvi jedni drugih. Sve dok nije prošlo 40 godina od blagoslovljenog rođenja najplemenitijeg stvorenja i krune kreacije Allahova Poslanika Muhammeda sina Abdullahova, s.a.v.a. Uzvišeni Allah je Muhammeda, s.a.v.a., odabrao za Svoga poslanika, te mu je poslao hz. Džibrila, a.s., sa objavom, koju mu je uručio na poseban način, o čemu kazuju hadiske knjige i zbirke.

Shodno nekim predajama,[3] kada je Allahov Miljenik, s.a.v.a., silazio sa brda Hira, obuzela ga je svjetlost Božije veličine koja je isijavala iz njegova bića, a prolazivši pored stabala, biljaka i kamenja, svi bi mu se naklonili i kazivali: Mir tebi, o Allahov Vjerovjesniče! Mir tebi, o, Allahov Poslaniče!

Kada je ušao u Hatidžinu, s.a., kuću, koja je sva zablistala blagoslovljenim bićem Allahova Poslanika, s.a.v.a., Hatidža je upitala: “O, Muhammede! Kakva je ovo svjetlost koja iz tebe isijava?” Odgovorio je: “Ovo je svjetlost poslanstva! Kaži: Nema božanstva osim Allaha i Muhammed je Allahov Poslanik!” Na šta ona kaza: “Godinama znam za tvoje poslanstvo!” Zatim je posvjedočila jednoću Božiju i poslanstvo Muhammedovo, s.a.v.a.

U tom trenutku se Allahov Poslanik, s.a.v.a., obratio Hatidži kazujući: “O Hatidža! Osjećam hladnoću, ogrni me!” Ona ga je ogrnula, a Poslanik je zaspao. On tada začu glas od Boga Uzvišenoga: “O pokriveni! Ustani pa opominji! I Gospodara svoga veličaj ti!”[4] Zatim je stavio prst u uši i kazao: “Allah je najveći! Allah je najveći!”[5]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je u tajnosti narod pozivao u islam, a nakon toga, putem Džibrila, a.s., je došlo naređenje da obznani svoj poziv.[6]

[1] Iʻlāmu-l-verā bi a‘lāmi-l-hudā, sv. 1, str. 46; Misbāhu-l-mutehedždžid, str. 737; Mesāru-š-šīʻati fi muhtesari tevārihi-š-šerī‘ati, str. 33; Zādu-l-meʻād, str. 36; Fejdu-l-ʻallāmi fī ‘ameli-š-šuhūri ve vekā’i‘i-l-ejjām, str. 328.

[2] Zādu-l-meʻād, str. 36.

[3] Muntehe-l-a‘māl, sv. 1, str. 47.

[4] El-Mudessir (74), 1-3.

[5] Muntehe-l-a‘māl, sv. 1, str. 47.

[6] Bihāru-l-envāri-l-džāmi‘ati li dureri ahbāri-l-e’immeti-l-athār, a.s., sv. 19, str. 174-186.

Povezani članci

Najnoviji članci

ARHIVA